Sastanak u Pekingu
53

Xi i Putin najavili jačanje partnerstva, ali šta su zaista dogovorili ostaje iza zatvorenih vrata

S. M.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Sastanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog lidera Vladimira Putina u Pekingu u četvrtak nije ostavio pitanje koliko su njih dvojica blisko usklađeni u svojoj viziji svijeta, zasnovanog na autokratskoj vladavini, piše CNN.

Oni su obećali da će produbiti svoje strateško partnerstvo ciljajući Sjedinjene Američke Države, koje su naslikali kao destabilizirajućeg agresora.

U opširnoj zajedničkoj izjavi iznijeli su zajednički pogled na pitanja od Tajvana do rata u Gazi.

"Rusko-kineski odnosi izdržavaju test brzih promjena u svijetu, pokazujući snagu i stabilnost, i doživljavaju najbolje period u njihovoj historiji", saopćili su.

Putinova dvodnevna državna posjeta dolazi u trenutku kada su se zapadni lideri oslanjali na Xija da osiguraju da rastući izvoz iz njegove zemlje ne podupire ruske ratne napore. Takve optužbe Peking demantuje.

Suprotstaviti se "destruktivnom" kursu Zapada

Ipak, nejasno je šta su ruski i kineski lider dogovorili u razgovoru iza zatvorenih vrata.

Xi i Putin su iskoristili svoje sastanke i opsežnu izjavu da ciljaju na ono što su opisali kao globalni sigurnosni sistem definisan od strane vojnih saveza koje podržavaju SAD i obećali da će raditi zajedno na tome da se suprotstave.

"(Mi) namjeravamo povećati interakciju i pooštriti koordinaciju kako bismo se suprotstavili destruktivnom i neprijateljskom kursu Washingtona prema takozvanom 'dvostrukom obuzdavanju' naših zemalja", obećali su lideri u zajedničkoj izjavi.

U zajedničkoj izjavi se također pozivaju SAD da ne naoružavaju svoje saveznike raketnim sistemima i osuđuje američku saradnju sa saveznicima kao "ekstremno destabilizirajuću".

SAD smatraju Kinu "najozbiljnijim dugoročnim izazovom međunarodnom poretku", a Rusiju "jasnom i sadašnjom prijetnjom".

Produbljivanje vojne saradnje

Oštra izjava dolazi u trenutku kada Rusija i Kina kritikuju američku podršku Izraelu i vojne operacije u Pojasu Gaze nastojeći da ojačaju veze širom globalnog juga, gdje postoji sve veća reakcija na izraelske akcije u Gazi, piše CNN.

Oni su pozvali na uspostavljanje nezavisne palestinske države, istovremeno izražavajući svoje stavove o nizu drugih spornih geopolitičkih pitanja, uključujući Tajvan i Sjevernu Koreju.

Dvojica lidera su se obavezala da će "produbiti" vojno "povjerenje i saradnju", rekavši da će proširiti zajedničke vježbe i borbenu obuku, redovno provoditi zajedničke pomorske i zračne patrole i poboljšati "sposobnosti i nivo zajedničkog odgovora na izazove i prijetnje."

Dvije nacije su pojačale vojne vježbe širom svijeta posljednjih godina, izazivajući zabrinutost zapadnih posmatrača da dva američka rivala rade na poboljšanju svoje vojne interoperabilnosti.

Putin je otputovao u Peking sa najvišim sigurnosnim zvaničnicima za koje je ruski predsjednik rekao da će se u četvrtak pridružiti neformalnim razgovorima o Ukrajini.

Nije bilo jasno da li su se kineski odbrambeni zvaničnici pridružili tim razgovorima, koji su se vodili, prema ruskim državnim medijima, tokom četvorosatnih neformalnih pregovora iza kapija dobro osiguranog kompleksa Zhongnanhai - rezidencije rukovodstva Komunističke partije Kine.

Granice partnerstva

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova citiralo je Xija koji je ponovio poziv na "političko rješenje" rata u Ukrajini, kao i njegovu podršku mirovnoj konferenciji koju priznaju obje strane.

Posmatrači kažu da je Putin vjerovatno bio zainteresiran za razgovor o materijalnoj podršci ruskoj vojnoj ili odbrambenoj industriji, uključujući predmete dvostruke namjene za koje SAD kaže da Kina izvozi u Rusiju, a koji pokreću njenu odbrambenu industrijsku bazu . Peking, koji kaže da je neutralan po pitanju rata, više puta je branio trgovinu sa Rusijom kao dio normalnih bilateralnih odnosa.

Ali takvi pregovori mogu pokazati granice partnerstva, barem kada je u pitanju Kina. Xi, kažu analitičari, nastoji da zadrži Putina kao bliskog partnera, a da pritom ne prelazi preko zapadnih crvenih linija.

"Putin je otišao u Kinu kako bi zatražio dodatnu pomoć od Kine, pomoć koju teško da će dobiti. Neće dobiti oružje i municiju i druge vrste direktne podrške od Kine za ratne napore Rusije", rekao je bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker.

Izgradnja plinovoda "Snaga Sibira 2"

Uprkos uzvišenoj retorici, informacije o bilo kakvim velikim poslovima postignutim tokom sastanka bile su oskudne.

Jedan dogovor koji je očigledno ostao nepotpisan odnosio se na planove za naftovod "Snaga Sibira 2", koji bi dopremao ruski prirodni gas u Kinu. Općenito se smatra da Peking oklijeva s dogovorom o projektu, kojim Putin želi nadoknaditi izgubljeni prihod jer Evropa smanjuje svoje oslanjanje na ruska goriva nakon invazije na Ukrajinu.

Umjesto toga, lideri u širokim potezima obećali su da će "zajedno promovisati implementaciju velikih energetskih projekata", uz jačanje energetske saradnje između nafte, tečnog prirodnog plina, prirodnog plina, uglja i električne energije.

Takođe su pozvali na jačanje industrijske saradnje u nizu oblasti, uključujući građevinarstvo civilnog vazduhoplovstva, elektroniku, hemijsku industriju, brodogradnju i industrijsku opremu.

Ova obećanja, koliko god bila nejasna, ukazuju na veću ekonomsku koordinaciju u godinama koje dolaze.

"Za Putina je trenutak slave što je Rusija još uvijek na nogama (ekonomski) uglavnom zbog spasa koji je osigurala Kina", rekla je Aleksandra Prokopenko, saradnica u Carnegie Russia Eurasia Center.

Iz tog razloga, dodala je, "za njega je prihvatljiva stalna zavisnost između Rusije i Kine i s nejednakošću u ovom odnosu."